Što je crijevni mikrobiom i kakva mu je uloga u našem organizmu

Tijekom studija medicine i kao mlada liječnica, ne sjećam se da se mnogo učilo o ulozi debelog crijeva u našem tijelu. No unazad dvadesetak godina situacija se značajno promijenila. Nove znanstvene tehnologije omogućile su preciznu, brzu analizu i identifikaciju bakterija u crijevu, što dotada nije bilo moguće. Naše crijevo naseljeno je bilijunima bakterija, koje ga svojim sinergijskim djelovanjem čine najvažnijim imunosnim organom u tijelu. Možete li zamisliti da samo jedan gram crijevnog sadržaja sadrži više bakterija, gljivica i virusa nego što je stanovnika na zemlji? No bakterije moraju biti u vrlo osjetljivoj ravnoteži kako bi omogućile zdravo i normalno funkcioniranje debelog crijeva.

Genetski materijal svih mikroba u crijevu naziva se mikrobiom. Zadivljuje činjenica da svaki čovjek ima svoju jedinstvenu kombinaciju crijevnog mikrobioma, usporedivu s otiskom prsta. Bakterije su odgovorne za zdravu crijevnu sluznicu, a u njoj se nalazi 70-80% svih stanica u tijelu koje stvaraju antitijela. Kako bi fini mehanizmi u bakterijama besprijekorno funkcionirali, one moraju imati dovoljno odgovarajuće hrane, adekvatnu temperaturu i dovoljno vlage. Iz tih je razloga od iznimne važnosti kako se hranimo i što pijemo. Nažalost, suvremene životne navike, loša i brza prehrana, stres i lijekovi često dovode do disbalansa ovih važnih mehanizama, uzrokujući niz bolesti i poremećaja tipičnih za suvremenog čovjeka. Znanstvenici danas cijeli niz bolesti dovode u svezu s poremećenim crijevnim mikrobiomom. Bakterije proizvode mnoge aktivne tvari, poput hormona i neurotransmitera. Te tvari putem fine kapilarne mreže koja okružuje svaku crijevnu resicu ulaze u krvotok te na taj način stižu i do mozga. Pristigle informacije se obrađuju, proizvode se  neurotransmiteri koji putem živčanog sustava dolaze do crijevnih stanica, a one potom iznova šalju informacije prema crijevnom mikrobiomu. Dakle, između crijeva i mozga postoji direktna veza.

Imunosni sustav predstavlja složen tjelesni mehanizam od izvanredne važnosti za naše zdravlje. Stoga smatram da je, posebno u ova zahtjevna vremena, neophodno činiti sve što možemo kako bismo očuvali svoje zdravlje. Prvu barijeru koja nas štiti od vanjskih utjecaja čine površine koje dolaze u kontakt sa vanjskim svijetom, dakle koža i sve sluznice. Ukoliko je naš prvi imunosni odgovor dovoljno jak, do infekcije neće niti doći, ili će prodor patogena biti slab. Ukoliko ipak dođe do prodora patogena, na scenu stupaju bijele krvne stanice (leukociti) kao što su granulociti ili limfociti. Danas, u kontekstu pandemije koja vlada, često se spominju T limfociti, vrsta leukocita koji imaju sposobnost proizvodnje citokina, proteina koji imaju važnu ulogu u staničnoj signalizaciji. Ponekad se događa da dođe do prekomjernog lučenja citokina, što dovodi do tzv. citokinske oluje koja može uzrokovati cijeli niz zdravstvenih problema. Upravo je iz navedenih razloga od iznimne važnosti da imamo zdrav crijevni mikrobiom i intaktnu crijevnu sluznicu s očuvanim stanicama koje proizvode antitijela. Podatak da crijevna sluznica svakog čovjeka ima površinu od 300-400 m2, i da sadrži tri puta više imunosnih stanica nego koštana srž, limfni čvorovi i slezena zajedno, zaista je fascinantan. To je definitivno čini našim najvećim imunosnim organom.

Znanstvene studije ukazuju na to da svaka infekcija mijenja naš mikrobiom i smanjuje broj bakterija. Krivi način prehrane, stres, prekomjerno uzimanje nepotrebnih lijekova, te premalo kretanja uzrokuju značajan disbalans između dobrih i loših bakterija, te dovode do osjetnog pada imuniteta.

Kako si možemo pomoći?

Pokušajte tijekom dana pronaći malo vremena za sebe. Sigurno postoji nešto što vas opušta. Ugodna glazba, dobra knjiga, šetnja, rad u vrtu, meditacija ili vježbanje samo su neke od mogućnosti.

Za naše je bakterije bitno da ih pravilno hranimo, stoga jedite puno povrća. Jednostavni ugljikohidrati i šećeri potiču razmnožavanje loših bakterija i gljivica, posebice kandide. Zato jedite što više svježih namirnica. Preporučam i uzimanje vitamina C i D3, te cinka, koji podržavaju normalan rad imunosnog sustava.

Nadalje, krećite se što više, jer se na taj način pokreću energetski tokovi u tijelu i sprječava nastanak energetskih blokada.

Naposljetku, svakako bih preporučila uzimanje kvalitetnih i provjerenih probiotika. Prilikom kupnje obratite pozornost na adekvatne certifikate poput GRASA, te dozvole od strane  WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), WGO i FDA (Agencije za hranu i lijekove). Na pakiranju mora stajati podatak o tome koliko bakterija preparat sadrži. Prema svim dostupnim studijama jedan gram treba sadržavati barem 1.000.000.000 bakterija. Probiotičke bakterije moraju biti aktivne, kriterij koji mnogi dodaci prehrani ne zadovoljavaju. Valja znati i da ne postoji univerzalni probiotik koji rješava sve probleme. Najpravilnije bi bilo napraviti analizu stolice na mikrobiom, pa tek potom odrediti terapiju. Najveća efikasnost probiotičkih preparata postiže se optimalnom kombinacijom različitih bakterijskih sojeva. Za dobne skupine iznad 60 godina, svakako bih preporučila redovito uzimanje probiotika jer je dokazano da s godinama mikrobiom crijeva slabi.

I na kraju: imajte strpljenja, mikrobiom se ne može oporaviti preko noći! Štoviše, ponekad su za njegovu obnovu potrebni mjeseci. Samo ćete na taj način postići da vaš imunosni sustav bude zdrav, te da tako i sami doprinesete svome zdravlju.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email

Možda će vas i ovo zanimati